Dana 20.09.2023. godine , učenici 5a i 5 c razreda u pratnji profesorice Elvire Tahiri i Dore Kuharić,  prisustvovali su predavanje „Važnost transfuzijskom liječenja“  u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu. Predavanje je obuhvaćalo objašnjenja uloge transfuzijskog liječenja što je iznimno bitno zbog sve veće potrebe izvođenja zahvata, više starijih osoba s multiplim komorbiditetima .

Darivanje krvi je to humani čin kojim za malo slobodnog vremena kontrolirate svoje zdravlje i spašavate bolesne i unesrećene. Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Samo čovjek može drugom čovjeku dati krv i ne postoji drugi izvor krvi. U svijetu se prikupe 92 milijuna doza krvi na godinu, a jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života.

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?

Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i zato nije plaćen niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su:

dobrovoljnost,

anonimnost,

solidarnost,

besplatnost

Tko moze biti darivatelj?

Svaka osoba koja je dobrog općeg zdravstvenog stanja, u dobi od 18 do 65 godina (do 60 god. ako krv daruje prvi puta), tjelesne težine iznad 55 kilograma, tjelesne temperature do 37°C.

Gdje mogu darivati krv?

Krv možete darivati u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM) svakim radnim danom od 07.30 do 19.00 i subotom od 7.30 do 15.00 i na organiziranim akcijama darivanja krvi od strane Gradskih društava Crvenog križa.

Transfuzijsko liječenje

Bolesti srca i krvnih žila danas spadaju u vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj ( prema podatcima iz 2019. godine), od čega najveći udio otpada na ishemijske bolesti srca , cerebrovaskularne bolesti , hipertenzivnu bolest , ateroslkerozu , itd. Transfuzijska medicina ima svoju ulogu u liječenju tih oboljenja , a obuhvaća dobrovoljno darivanje krvi, testiranje, proizvodnju krvnih pripravaka, prije transfuzijsko ispitivanje, praćenje učinkovitosti liječenja i komplikacije. Sami krvni pripravci su lijekovi biološkog podrijetla , a u njih spadaju : puna krv, koncentrati eritrocita, koncentrati trombocita, svježe zamrznuta plazma.

Svaki od tih pripravaka ima svoje indikacije u liječenju kardioloških bolesnika , a ponajviše kardiokirurških pacijenata koji su prolazili kroz različite kirurške zahvate na srcu. Uz to , pojašnjene su kontraindikacije i određeni  čimbenici rizika za transfuzijsko liječenje koji mogu biti nepromjenjivi : dob , spol , obiteljska anamneza , promjenjivi: arterijska hipertenzija , šećerna bolest , dislipidemija.

Kraj predavanja zaokružen je prikazom slučaja pacijentice koja je bila hospitalizirana na kardiološkom odjelu , a kojoj se poboljšalo stanje zbog dobivanja deset doza koncentrata eritrocita i dva koncentrata krve plazme.

Predavanje je bilo poučno , zanimljivo i korisno za čuti jer transfuzijsko liječenje ima svoju bitnu ulogu u svim granama medicine , ne samo kardiologiji i kardiokirurgiji , a zahvaljujući napretku medicine transfuzija krvi danas je sigurnija nego ikad. Uz dobro postavljenu indikaciju , spašava život.

Iskra Cindrić, Maja Babić, 5c

Ena Cvetko, 5a