TJEDAN MOZGA
Kampanja poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provodi se u Hrvatskoj 22. godinu zaredom u mjesecu ožujku pod nazivom Tjedan mozga.
Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB) i FENS (Federation of European Neuroscience Societies) ove su godine od 13. do 17. ožujka 2023. glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj.
Svih ovih godina cilj je bio upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – Stoljeću uma. Mozak je naš najsloženiji i najvažniji organ koji upravlja našim tijelom, našim nesvjesnim i svjesnim. Za naš mozak kažemo da je neuroplastičan (od grčkog plassein, što znači oblikovati), odnosno on se cijeli naš život mijenja u interakciji s okolinom. Glavne živčane stanice u mozgu, neuroni, zaduženi su za prijenos informacija. Oni se po rođenju oblikuju te stoga i kažemo da su prve tri godine života najvažnije. Tijekom života se neuroni mijenjaju, neki propadaju, neki grade nove veze, a oni koji su bili oštećeni zbog ozljede ili bolesti se mogu i oporaviti. Ove godine posebno će se obraditi sljedeće teme:
- Razvoj mozga nakon rođenja
2. Stupnjevi stanja svijesti
3. Interakcija živčanog i probavnog sustava
Organizirane su aktivnosti (radionice, predavanja, tribine, diskusije, izložbe i sl.) koja prate neuroznanost i srodna područja. Iz tog razloga u obilježavanje Tjedna mozga uključio se i 5. c razred izrađivanjem plakata, letaka, i brošura u sklopu nastavnog predmeta Metodika zdravstvenog odgoja s profesoricom Beatom Galinec. Također ćemo sudjelovati online na tribini “Mozak i igra” 15.03.2023. u srijedu u 17:30h.
Igra predstavlja spontanu aktivnost u djetinjstvu, važna je za psihološki razvoj u kognitivnim, emocionalnim i socijalnim dimenzijama te ima ključnu ulogu u mentalnom zdravlju djeteta, ali i u mnogim aspektima „odraslog“ života pojedinca.
SAVJETI ZA DOBRO ZDRAVLJE MOZGA
Redovito „vježbanje“ mozga i tjelovježba u odrasloj dobi znatno usporavaju starenje mozga. Tijekom tjelesne aktivnosti pojačava se cirkulacija krvi što u mozak donosi više kisika i hranjivih tvari. U mozgu se pak oslobađaju dopamin i endorfini koji utječu na dobro raspoloženje, a istovremeno tjelesna aktivnost i posljedično dobar umor, smanjuju stres, osjećaj ljutnje ili tjeskobe.
Osim redovite tjelesne aktivnosti važno je raditi i vježbe za mozak. Može se provoditi gimnastika za mozak (Brain gym), odnosno prilagođeni jednostavni pokreti čijim izvođenjem se podjednako aktiviraju lijeva i desna strana mozga. Vrlo je važan i mentalni trening, poput jednostavnih igara s kartama, slaganja puzzli, rješavanja mozgalica, matematičkih zagonetki, slagalica ili križaljki.
Također uz vježbanje, važna je i hrana za mozak koju dobivamo uravnoteženom i raznovrsnom prehranom te treba izbjegavati duhan i alkohol. Najvažniji je dobar san jer tijekom spavanja mozak je prilično aktivan. Tada se uklanjaju štetni produkti iz mozga te organiziraju i pohranjuju podaci prikupljeni tijekom dana. Kronični nedostatak sna značajan je čimbenik rizika za razvoj kognitivnih poremećaja i demencija.
Hrvatsko društvo za neuroznanost pripremilo je kviz znanja o mozgu koji se nalazi na slijedećoj poveznici, zabavite se i naučite:
Ivana Sambol i Josipa Filipović, 5.C
