Europski tjedan prevencije raka vrata maternice obilježava se svake godine u tjednu od 21.1. – 27.1. diljem Europe na inicijativu Europske asocijacije protiv raka vrata maternice – EECA (European Cervical Cancer Associaton) s ciljem podizanja svijesti o bolesti i mogućnostima sprječavanja i ranog otkrivanja raka vrata maternice. Upravo s tim ciljem su se i učenici 5a razreda priključili obilježavanju ovog važnog dana u sklopu nastavnog predmeta Metodika zdravstvenog odgoja s profesoricom Elvirom Tahiri.

U Europi svake godine oko 60.000 žena oboli od raka vrata maternice, a 30.000 ih umre. Stope novooboljelih od raka vrata maternice variraju od zemlje do zemlje. U nekim zemljama Istočne Europe stopa pojavljivanja raka vrata maternice je dva do pet puta veća nego u zapadnoeuropskim zemljama.

Rak vrata maternice zloćudna je bolest kod koje dolazi do promjena na stanicama vrata maternice koje počinju nekontrolirano rasti. Kod određenog broja žena promijenjene stanice (predstadiji raka) mogu se razviti u rak. U početnom stadiju raka vrata maternice simptoma najčešće nema. Kod razvijenog raka simptomi su nespecifični: nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju:  ginekološkog pregleda i Papa testa, kolposkopije i biopsije.

Rak vrata maternice uzročno je povezan s HPV infekcijom (Humani papilomavirus visokog rizika). HPV je virus koji se kod ljudi pojavljuje u više od stotinjak formi (160 tipova), a svega nekoliko nosi visok rizik za razvoj raka (dominantno tipovi 16 i 18). U kontakt s infekcijom dolazi velika skupina mladog, ali i odraslog stanovništva (do 90% populacije). Prenosi se spolnim putem preko zaražene kože genitalne regije i sluznice (šire regije), tako da sam prezervativ nije dovoljna zaštita u borbi protiv HPV-a. Virus u organizmu može biti prisutan dugi niz godina prije nego se aktivira. Pad imuniteta, uz loše stilove života (pušenje, pretilost, nepravilna i neredovita prehrana i stres) te uz genetsku predisponiranost kod određenih osoba za prijemčivost virusa, predstavljaju rizične faktore za aktivaciju virusa.

Protiv virusnih infekcija nema učinkovitih mehanizama eradikacije, kao što su to antibiotici kod bakterija. Liječe se samo posljedične razvojne forme: bradavice, kondilomi, predkancerozne i kancerozne tvorbe. Karcinom se sporo razvija, prosječno petnaestak godina, uz redovitu pojavu predkanceroznih stanja. Za ranu dijagnostiku patološki promijenjenih stanica sluznice vagine, egzocervixa i endocervixa još 60-ih godina prošlog stoljeća uveden je klasični Papa test. Stoga je redoviti ginekološki pregled neophodan za otkrivanje bolesti u ranoj fazi, dok promjene nisu zahvatile dublje slojeve tkiva ili se proširile na okolno tkivo i limfne čvorove.

Poznate su vrlo uspješne i znanstveno dokazane metode sprječavanja nastanka i ranog otkrivanja raka vrata maternice, a to su organizirani programi probira – Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, cijepljenje protiv Humanog papiloma virusa (HPV) te edukacija javnosti. Kombinacijom tih metoda moguće je spriječiti nastanak i razvoj u gotovo 95% slučajeva bolesti. Rak vrata maternice jedna je od rjeđih novotvorina koja se, ako se otkrije u ranoj fazi razvoja, može potpuno izliječiti, a ne samo zaliječiti. Ključne preporuke za zaštitu od HPV-a i raka vrata maternice uključuju edukaciju o vlastitom zdravlju, zaštitu spolnog zdravlja, cijepljenje protiv HPV-a te, za žene, redoviti odlazak na preventivne ginekološke preglede.

Vodimo brigu o svom zdravlju!

Patricia Vadljević, 5.a