Kristina Vokić i Veronika Pudmej Ešegović održale su predavanje za stručni aktiv medicinskih sestara Škole za medicinske sestre Mlinarska gdje su predstavile sudjelovanje i praćenje rada realizirano kroz Erasmus + projekt: International Nursing, u kojem su sudjelovale.
Strukovne nastavnice u svibnju 2023. godine posjetile su Universitas und rehabilitation kliniken Ulm – RKU s ciljem uspostave suradnje i aktivnog jačanja kompetencija nastavnika. Prilikom posjete sudjelovale su u pristupu radu s bolesnicima s akutnim i kroničnim oboljenjima; te tijekom rada koristile modernu tehnologiju, koja ubrzava oporavak bolesnika, a zdravstvenim djelatnicima postaje partner s kojim ostvaruju uspjeh u liječenju. Naučile su osnove bazalne stimulacije i kako je primjenjivati u svakodnevnom radu.

Universitas und rehabilitation kliniken Ulm – RKU pruža maksimalnu skrb s fokusom na ortopediju i neurologiju, od akutnog zbrinjavanja do medicinske i profesionalne rehabilitacije pacijenata. Sveučilišna i rehabilitacijska klinika u Ulmu/ Universitas und rehabilitation kliniken Ulm – RKU sastaoji se od Ortopedske sveučilišne klinike s centrom za pacijente s paraplegijom, Neurološke sveučilišne klinike s jedinicom za moždani udar i Klinike za anesteziju i intenzivnu medicinu. Na Klinici se izvode nastavni i istraživački zadatci u suradnji sa samim Sveučilištem u Ulmu. Izravno je povezana i sa specijalnom dnevnom ambulantom za liječenje bolesti iz područja neurologije i ortopedije.

Konceptom  bazalne stimulacije naglašava se holistički pristup kao temeljni preduvjet za poticaj razvoja korisnika. Tehnološkim napretkom, uvelike se razvija medicinska tehnologija, što uzročno posljedično dovodi do napretka i sve većeg korištenja robotike u medicini. Neuro rehabilatacija uz pomoć robotike ima višestruke pozitivne učinke na pacijenta, ali i na same zdravstvene djelatnike.  Imajući na umu i salutogenezu, kao vrlo važan čimbenik u oporavku pacijenata, potrebna je kontinuirana edukacija, usavršavanje vještine, a samim time uspjeh u oporavku pacijenata i /ili olakšanju kroničnih stanja bolesti. Holistički pristup podrazumijeva cjelovit pristup pacijentu  je pristup u kojem se na pacijenta gleda kao na cjelinu, ali i dio cjeline te da bolesna osoba aktivno sudjeluje u liječenju i oporavku.

Centar za integriranu rehabilitaciju kao drugi stup skrbi za pacijente je napredak u kojem se koristi neuro rehabilitacijska robotika, kako bi se ubrzao oporavak. U njemu se provode stacionarne i cjelodnevne izvanbolničke mjere medicinske i medicinsko-radne rehabilitacije (tzv. Mjere II. Faze). Osim robotskih uređaja u neurorehabilitaciji koriste se i senzorni uređaji koji pojačavaju učinak terapije. Korištenjem tradicionalne terapije potpomognute i/ili u cijelosti integrirane s robotima potpomažu jedna drugu i povećavaju brži i što kvalitetniji oporavak pacijenta. Akutna područja i medicinska, medicinsko-radna i radna rehabilitacija čine  integriranu holističku skrb za pacijenta. Skrb o pacijentima ne završava primarnom njegom, već se nastavlja medicinskim rehabilitacijskim tretmanima, a prema potrebi, mjerama za profesionalnu ili kućnu skrb uz pomoć tehnologije, koja je namijenjena za svakog pacijenta individualno. Neurološka rana rehabilitacijska faza B kombinira pristupe akutnog medicinskog i rehabilitacijskog liječenja i priprema bolesnika za daljnje mjere u liječenju u kućnim uvjetima.

Motoričko oštećenje bolesnika s moždanim udarom varira od osobe do osobe. Čimbenike kao što su vrste stanja mišića (npr. Atonija ili hipermiotonija), faza moždanog udara (kronični, akutni ili subakutni) i razine moždanog udara (od blagog do teškog moždanog udara) treba uzeti u obzir za individualizirano liječenje.

Daljnjim istraživačkim radom, stručnim usavršavanjima i cjeloživotnim učenjem svi sudionici u interdisciplinarnom timu pridonose napretku znanosti, struke, zdravlja pacijenata te očuvanju zdravlja zdravstvenih djelatnika. 

Nastavnice tijekom školske godine prezentirale su i diseminirale usvojena znanja na Međunarodnim stručnim konferencijama, stručnim vijećima nastavnika izvan i u školskoj ustanovi. Osim usavršavanju u strukovnim kompetencijama stekle su znanja i u mentoriranju učenika na klinikama te strukovno pedagoškim aktivnostima.

Tanja Dornik

Erasmus+ koordinator